<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>UMUVUGIZI &#187; Amahanga</title>
	<atom:link href="http://www.umuvugizi.com/?feed=rss2&#038;cat=12" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.umuvugizi.com</link>
	<description>Ikinyamakuru Kivugira Abaturarwanda</description>
	<lastBuildDate>Mon, 20 May 2013 19:33:19 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.1.3</generator>
		<item>
		<title>Ambasade y’u Rwanda mu Bwongereza ikomeje guhatira abanyarwanda bahatuye kuzajya kuramya  Kagame uzagirira uruzinduko mu Bwongereza mu minsi iri imbere</title>
		<link>http://www.umuvugizi.com/?p=8204</link>
		<comments>http://www.umuvugizi.com/?p=8204#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 06 May 2013 13:41:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>editor</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ahabanza]]></category>
		<category><![CDATA[Amahanga]]></category>
		<category><![CDATA[Amakuru Ashyushye]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.umuvugizi.com/?p=8204</guid>
		<description><![CDATA[Amakuru agera ku Umuvugizi yemeza ko ambasade y’u Rwanda mu Bwongereza ikomeje gukoresha insoresore zayo zirimo Maneko Jimmy Uwizeye, ukomeje gukorana na bamwe mu bamotsi ba Kagame bari barahungiye mu Bwongereza, bavuga ko bahunze ingoma ya Kagame, ariko mu gihe gito kubera ubunebwe bwo kudakora aho bahungiye no kutihanganira inzara, byatumye bataha mu Rwanda, bagenda [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><div id="attachment_8205" class="wp-caption alignnone" style="width: 236px"><a href="http://www.umuvugizi.com/?attachment_id=8205" rel="attachment wp-att-8205"><img src="http://www.umuvugizi.com/wp-content/uploads/2013/05/Ambasaderi-Nkurunziza-William-226x300.jpg" alt="" title="Ambasaderi Nkurunziza William" width="226" height="300" class="size-medium wp-image-8205" /></a><p class="wp-caption-text">Nkurunziza William ,uhagarariye uRwanda mu Bwongereza </p></div>Amakuru agera ku Umuvugizi yemeza ko ambasade y’u Rwanda mu Bwongereza ikomeje gukoresha insoresore zayo zirimo Maneko  Jimmy Uwizeye, ukomeje gukorana na bamwe mu bamotsi ba Kagame bari barahungiye mu Bwongereza, bavuga ko bahunze ingoma ya Kagame, ariko mu gihe gito kubera ubunebwe bwo kudakora aho bahungiye no kutihanganira inzara, byatumye bataha mu Rwanda, bagenda bagenerwa udushimwe dutandukanye, ari na bo bakoreshwa mu bikorwa nk&#8217;ibi byo guhatira abanyarwanda kujya kuramya perezida Kagame kugirango ambasade y’u Rwanda mu Bwongereza itabigaragaramo, cyane cyane ko ari yo irimo gutera ubwoba impunzi z’abanyarwanda zahahungiye.</p>
<p>Ufatanyije n&#8217;abakozi ba ambasade mu guhatira abanyarwanda kujya gucyeza Kagame mu Bwongereza, ari we Mugabo Iginitius, twashoboye kumenya ko Leta ya Kagame yamugororeye akazi ko kuneka Ubwongereza, ku bw&#8217;umwihariko ibi akaba abikora yihishe inyuma ya minisiteri y’ububanyi n’amahanga.</p>
<p>Ni muri urwo rwego, kubera ko Perezida Kagame azaba yazindukiye mu Bwongereza, Mugabo yaje mbere kimwe na bamwe muri za maneko za Kagame zihishe mu bacuruzi kugirango afatanye n&#8217;abakozi ba ambasade gushakisha abanyarwanda aho bari hose mu Bwongereza kugirango bazaze kuramya perezida Kagame, mu rwego rwo kugaragariza amahanga ko umunyagitugu Kagame agikunzwe.</p>
<p>Igiteye agahinda muri ibi byose, nuko umubare munini w&#8217;abazaza kuramya Kagame ari impunzi z’abanyarwanda bageze mu Bwongereza bavuga ko bahunze Leta y’umunyagitugu Kagame, none mu gihe gito kitarenze n&#8217;imyaka icumi bakaba ari bo bakoreshwa mu kujya mu bikorwa bya politiki nk&#8217;ibyo birimo no kuneka impunzi nyazo zahungiye mu Bwongereza.</p>
<p>Bamwe mu bacuruzi bo mu Rwanda na bo bahatiwe na Leta ya Kagame kujya kumushagara mu Bwongereza.</p>
<p>Andi makuru agera ku Umuvugizi na none yemeza ko bamwe mu bacuruzi bo mu Rwanda bahatiwe kuza mu Bwongereza, bashagaye Perezida Kagame, bakaba barabeshye ambasade y’Ubwongereza mu Rwanda ko bagiye mu bikorwa byo gushaka ubucuruzi bakora mu Bwongereza, ariko mu by&#8217;ukuri bakaba barategetswe kuvuga gutyo kugirango bahabwe visa, mu rwego rwo kujya gusingiza umunyagitugu Kagame mu Bwongereza, aho ateganyije gusura ku itariki 18/5/2013.</p>
<p>Icyiciro cya mbere cya bamwe muri abo bacuruzi bahatiwe kujya mu Bwongereza kikaba cyaramaze gusesekara i London ku wa gatanu taliki 03/05/2013, abakigize bakaba barazanywe na Kenya Airways. Abo bacuruzi bakaba baraje mu ndege imwe n&#8217;abamaneko ba Kagame bigize abacuruzi.</p>
<p>Bayobowe na maneko Mugabo Iginitius, abo bacuruzi bakigera ku kibuga cy&#8217;indege cya Heathrow Airport, bakiriwe n&#8217;abakozi ba ambassade y&#8217;u Rwanda mu Bwongereza kugirango babageze mu mahoteli bari bateguriwe kuraramo, akaba ari aho bita Islington na Camden, bakaba ariho ubu bacumbikiwe kugeza taliki 18/05/13.</p>
<p>Gasasira, Sweden.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.umuvugizi.com/?feed=rss2&#038;p=8204</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Akanama ka Loni gashinzwe umutekano ku isi kemeje ishyirwaho ry’umutwe w’ingabo ugomba guhangana n&#8217;inyeshyamba za M23</title>
		<link>http://www.umuvugizi.com/?p=7959</link>
		<comments>http://www.umuvugizi.com/?p=7959#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 29 Mar 2013 17:40:27 +0000</pubDate>
		<dc:creator>editor</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ahabanza]]></category>
		<category><![CDATA[Amahanga]]></category>
		<category><![CDATA[Amakuru Ashyushye]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.umuvugizi.com/?p=7959</guid>
		<description><![CDATA[Kuri uyu wa kane, ibihugu 15 bigize Akanama ka Loni gashinzwe umutekano ku isi, byemeje ko hajyaho umutwe w’ingabo ugomba gutabara abaturage ba Kongo Kinshasa, uyu mutwe ukaba uzahangana n’imitwe yitwaje intwaro muri Kongo, irangajwe imbere n’uwa M23 washinzwe ukaba unatozwa na perezida Kagame. Kuba inteko igize aka kanama ka Loni yatoye icyo cyemezo nomero [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><div id="attachment_7948" class="wp-caption alignnone" style="width: 310px"><a href="http://www.umuvugizi.com/?attachment_id=7948" rel="attachment wp-att-7948"><img src="http://www.umuvugizi.com/wp-content/uploads/2013/03/UN-Security-Council--300x200.jpg" alt="" title="UN Security Council" width="300" height="200" class="size-medium wp-image-7948" /></a><p class="wp-caption-text">Kuba akanama ka Loni katoye icyemezo nomero 2098 nta gihugu na kimwe mu bigize aka kanama kifashe cyangwa ngo kirwanye ishyirwaho ry&#039;izi ngabo muri Kongo, bigaragaza ko isi yose ihangayikishijwe n’ikibazo cy’umutekano mucye giterwa n’inyeshyamba za M23, kandi ko yiteguye gutabara abaturage ba Kongo </p></div>Kuri uyu wa kane, ibihugu 15 bigize Akanama ka Loni gashinzwe umutekano ku isi, byemeje ko hajyaho umutwe w’ingabo ugomba gutabara abaturage ba Kongo Kinshasa, uyu mutwe ukaba uzahangana n’imitwe yitwaje intwaro muri Kongo, irangajwe imbere n’uwa M23 washinzwe ukaba unatozwa na perezida Kagame.</p>
<p>Kuba inteko igize aka kanama ka Loni yatoye icyo cyemezo nomero 2098 nta gihugu na kimwe mu bigize aka kanama kifashe cyangwa ngo gitore kirwanya ishyirwaho ry&#8217;izi ngabo muri Kongo, bigaragaza ko isi yose ihangayikishijwe n’ikibazo cy’umutekano mucye giterwa n’inyeshyamba za M23, kandi ko yiteguye gutabara abaturage ba Kongo bakomeje gupfa bazira amaherere, dore ko nta kindi iyo mitwe yitwaye gisirikare igamije uretse kuba umuyoboro wa Kagame n&#8217;abo bafatanyije wo gusahura umutungo kamere wa Kongo.</p>
<p>Ishyirwaho rw&#8217;uyu mutwe wiswe “ Combat Intervention Brigade” rikaba rigamije gutabara abaturage ba Kongo yo mu majyaruguru, aho umutwe w&#8217;inyeshyamba za M23 wibasiye cyane, ugereranyije no mu tundi turere. Izi ngabo za Loni zije zisanga izindi za Monusco zari zimaze igihe muri Kongo aho zari zarahawe amabwiriza  n’ubushobozi bwo guhangana na M23 kimwe n’indi mitwe y&#8217;iterabwoba imaze igihe iyogoza uturere twinshi twa Repubulika Iharanira Demukarasi ya Kongo. </p>
<p>Ishyirwaho ry&#8217;uyu mutwe mushya wa Loni manda yaryo ya mbere ni iyo kurwanya yivuye inyuma imitwe yitwaye gisirikare nka M23, iki cyemezo nomero 2098 kikaba kitari gisanzwe, dore ko umutwe wa Loni wari usanzwe muri Kongo ari wo Monusco wo wari ufite manda  yo kurinda amahoro “UN Peace Keeping Force”, bityo bikaba bigaragaza ko isi yose yiyemeje gufatanya kurwanya umutwe w’iterabwoba wa M23, washinzwe ukanatozwa na perezida Kagame.</p>
<p>Uyu mutwe mushya wa Loni, uzakorera ku mabwiriza y&#8217;Akanama gashinzwe umutekano ku isi, uzaba ugizwe n’ingabo za Tanzaniya n’izindi zituruka mu bihugu bya Afurika y&#8217;amajyepfo “SADC”, uzakorana n’izindi ngabo za Loni zisanzwe muri Kongo Kinshansa, ari zo Monusco, n’ingabo za Leta ya Kongo kugirango bafatanyirize hamwe mu kurwanya inyeshyamba za M23 n’indi mitwe y’iterabwoba ikorera muri Kongo.</p>
<p>Icyo cyemezo nomero 2098 cy&#8217;Akanama ka Loni gashinzwe umutekano ku isi, gishyiraho « Intervention Combat Brigade», kikaba kiziye igihe, dore ko kije gikurikirwa n&#8217;uruzinduko rwa bamwe mu bagaba bakuru b’ingabo zizaba zigize uwo mutwe zituruka muri Tanzaniya, Malawi, Afurika y&#8217;epfo, hamwe na Angola, baherutse gusura umugi wa Goma n’inkengero zawo, aho ibindiro by’ingabo zabo bizabarizwa.</p>
<p>Iki cyemezo kandi kije cyunga mu kindi cyemezo cy&#8217;aba perezida ba Afurika barebwa n’ikibazo cy’umutekano mucye muri Kongo, bafatanyije n’umunyamabanga mukuru wa Loni, Ban Ki Moon, aho nabo bari basabye ko uwo mutwe wajyaho vuba, bakaba bari bamaze no kwemera gutanga ingabo zabo kujya gushyigikira iza Loni zari zihasanzwe kugirango batabare inzirakarengane za Kongo zikomeje gutikirira mu ntambara yashojwe na perezida Kagame washyizeho uwo mutwe w’inyeshamba za M23 kugirango wigarurire igice kinini cya Kongo gikungahaye ku mabuye y&#8217;agaciro, ibi mu rwego rwo gukomeza gusahura umutungo kamere w&#8217;icyo gihugu.</p>
<p>Andi makuru agera ku Umuvugizi akaba yemeza ko mu gihe cya vuba indege za Loni zazobereye mu bikorwa by’ubutasi, ari zo «drones», zizaba zigeze muri Kongo kugirango zifatanye n&#8217;iyi « Intervention Combat Brigade», Monusco, hamwe n’ingabo za Leta ya Kongo (FARDC), mu kugenzura ibikorwa by’umwanzi n&#8217;aho yaturuka, izo ndege zikaba zigomba kuzibanda mu kugenzura imipaka y’u Rwanda na Uganda, ihana imbibi na Kongo Kinshasa.</p>
<p>Gasasira, Sweden. </p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.umuvugizi.com/?feed=rss2&#038;p=7959</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha ruzakurikirana Gen Ntaganda ibindi byaha n&#8217;abo yafatanyije nirubona ibindi bimenyetso simusiga byerekeranye n&#8217;ubwicanyi  bagiye bakorera abaturage ba Kongo</title>
		<link>http://www.umuvugizi.com/?p=7926</link>
		<comments>http://www.umuvugizi.com/?p=7926#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 25 Mar 2013 20:44:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator>editor</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ahabanza]]></category>
		<category><![CDATA[Amahanga]]></category>
		<category><![CDATA[Amakuru Ashyushye]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.umuvugizi.com/?p=7926</guid>
		<description><![CDATA[Mu kiganiro Umuvugizi wakoranye n’umuvugizi w’Urikiko mpuzamahanga mpanabyaha rukorera i La Haye mu Buholandi, bwana Fadi El Abdallah, yadutangarije ko kugeza ubu Gen Ntaganda akurikiranyweho ibyaha by’ubwicanyi n’ibyaha byibasiye inyokomuntu yagiye akorera abaturage ba Kongo muri 2002 na 2003, kandi ko Urukiko ruzakurikirana abo ari bo bose yaba yarafatanyije na bo muri ubwo bwicanyi nirurangiza [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><div id="attachment_7927" class="wp-caption alignnone" style="width: 310px"><a href="http://www.umuvugizi.com/?attachment_id=7927" rel="attachment wp-att-7927"><img src="http://www.umuvugizi.com/wp-content/uploads/2013/03/ICC-Spokesperson-Fadi-El-Abdallah-300x168.jpg" alt="" title="ICC Spokesperson Fadi El Abdallah" width="300" height="168" class="size-medium wp-image-7927" /></a><p class="wp-caption-text">Fadi El Abdallah, umuvugizi w’Urikiko mpuzamahanga mpanabyaha</p></div>Mu kiganiro Umuvugizi wakoranye n’umuvugizi w’Urikiko mpuzamahanga mpanabyaha rukorera i La Haye mu Buholandi, bwana Fadi El Abdallah, yadutangarije ko kugeza ubu Gen Ntaganda akurikiranyweho ibyaha by’ubwicanyi n’ibyaha byibasiye inyokomuntu yagiye akorera abaturage ba Kongo muri 2002 na 2003, kandi ko Urukiko ruzakurikirana abo ari bo bose yaba yarafatanyije na bo muri ubwo bwicanyi nirurangiza kubona ibindi bimenyetso simusiga.</p>
<p>Muri icyo kiganiro twanamubajije nimba Gen Ntaganda azakurikiranwa gusa ku byaha yakoreye abaturage ba Kongo muri 2002 na 2003, dore ko hari n’ibindi byaha yagiye akora nyuma yaho, adusubiza ko kugeza ubu bamukurikiranaho ibyaha yagiye akora igihe yari ayoboye imitwe yitwaje intwaro mu karere ka Ituri ariko ubushinjacyaha bw’Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha bukaba buzanamukurikiranaho ibyaha yagiye akora mu yindi myaka, aho na none yari ayoboye imitwe yitwaje intwaro, nibabona ibindi bimenyetso simusiga byerekana ubwicanyi ndengakamere ndetse n’ibyaha byibasiye inyokomuntu, imitwe bari bayoboye yagiye ikorera ibi byaha ikiremwamuntu, kandi akaba nta kabuza ko nibamara  kubona  ibimenyetso bijyanye n&#8217;abo bari bafatanyije muri ubwo bwicanyi, na bo bazabakurikirana nyuma yo gusohora impampuro mpuzamahanga zibashakisha.</p>
<p>Bwana Fadi El Abdallah yabitangarije Umuvugizi muri aya magambo : “Kugeza ubu Gen Ntaganda tumurikiranyeho ibyaha yagiye akorera abaturage igihe yari ayoboye umutwe witwaje intwaro hagati y&#8217;imyaka ya 2002 na 2003; ku bijyanye n’ibindi byaha yagiye akorera abaturage nyuma y&#8217;aho igihe yari ayoboye indi mitwe yitwaje intwaro muri Kongo no mu bihe bitandukanye byagiye bikurikiraho, ubushinjacyaha bwacu nibumara  kubona  ibimenyetso bihagije bijyanye n&#8217;abo yagiye afatanya na bo gukora ubwo bwicanyi ndengakamere muri Kongo, tuzabimuryoza ndetse n&#8217;abo yafatanyije na bo ibyo bikorwa by’ubwicanyi ndengakamere tuzasohora impampuro zibashakisha, tuzanabigeze mu itangazamakuru kugirango imiryango y&#8217;abo bagiye bahekura ibimenye”.</p>
<p>Gasasira, Sweden. </p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.umuvugizi.com/?feed=rss2&#038;p=7926</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Gen Bosco Ntaganda amaze gushyikirizwa Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rw&#8217;i La Haye</title>
		<link>http://www.umuvugizi.com/?p=7905</link>
		<comments>http://www.umuvugizi.com/?p=7905#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 22 Mar 2013 16:38:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>editor</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ahabanza]]></category>
		<category><![CDATA[Amahanga]]></category>
		<category><![CDATA[Amakuru Ashyushye]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.umuvugizi.com/?p=7905</guid>
		<description><![CDATA[Amakuru agera ku Umuvugizi yemeza ko uyu munsi ku wa gatanu taliki ya 22 z&#8217;ukwezi kwa gatatu 2013, Gen Bosco Ntaganda, yagejejwe ku rukiko mpuzamahanga mpanabyaha rw&#8217;i La Haye. Abakozi bakuru b&#8217;uru rukiko ni bo bamukuye muri ambasade ya Amerika i Kigali, aho ataruhanije na gato. Ubwo yagezwaga ku rukiko, Gen Bosco Ntaganda yakiriwe n&#8217;itsinda [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><div id="attachment_7902" class="wp-caption alignnone" style="width: 310px"><a href="http://www.umuvugizi.com/?attachment_id=7902" rel="attachment wp-att-7902"><img src="http://www.umuvugizi.com/wp-content/uploads/2013/03/Nganda-Bosco--300x196.jpg" alt="" title="Nganda Bosco" width="300" height="196" class="size-medium wp-image-7902" /></a><p class="wp-caption-text">Gen Ntaganda Bosco amaze kugera i Laye mu Buholandi aho agomba kuzasubiza ibirego bigera kuri birindwe kubera ubwicanyi simusiga yagiye akorera abaturage bo muri Kongo . </p></div>Amakuru agera ku Umuvugizi yemeza ko uyu munsi ku wa gatanu taliki ya 22 z&#8217;ukwezi kwa gatatu 2013, Gen Bosco Ntaganda, yagejejwe ku rukiko mpuzamahanga mpanabyaha rw&#8217;i La Haye. Abakozi bakuru b&#8217;uru rukiko ni bo bamukuye muri ambasade ya Amerika i Kigali, aho ataruhanije na gato.</p>
<p>Ubwo yagezwaga ku rukiko, Gen Bosco Ntaganda yakiriwe n&#8217;itsinda ry&#8217;abaganga kugirango risuzume uko ubuzima bwe bwifashe, mbere yo kuba afunzwe by&#8217;agateganyo, na mbere y&#8217;uko amenyeshwa ibyaha akurikiranyweho. Italiki azitabiraho urukiko ntiramenyekana. Mbere y&#8217;uko yitaba inteko y&#8217;abacamanza, hazabanza gusuzumwa umwirondoro we, banahitemo ururimi azakoresha mu kwiregura.</p>
<p>Mu mateka y&#8217;urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rw&#8217;i La Haye, ni ubwa mbere uregwa yiyemeje kwishyikiriza uru rukiko ku bushake. Urukiko rw&#8217;i La Haye rukaba rwishimiye ubufatanye hagati y&#8217;abayobozi b&#8217;ibihugu by&#8217;Ubuholandi (aho urukiko rukorera)na Leta Zunze Ubumwe za Amerika  cyane cyane Ambasade yazo I Kigali aho Gen Ntaganda yari yarahungiye kuva kuwambere doreko nanone arizo zagize uruhare rugaragara kugirango Gen Ntaganda ashyikirizwe Ubutabera , urwo rukiko ruboneraho n’ugushimira  abayobozi b&#8217;u Rwanda kubera uruhare nabo bagize kugirango ashyikirizwe Ubutabera . </p>
<p>Urukiko rwungamo rwemeza na none ko ubufatanye hagati ya Leta ya Kongo mu gushakisha ibimenyetso by&#8217;ibyaha Ntaganda akurikiranyweho, ibyaha yakoreye mu karere ka Ituri byo gushora abana mu mirwano, na byo byagize akamaro kanini. Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rukaba rwari rwarashyize ahagaragara impapuro zo gufata Gen Ntaganda ku wa 22 kanama 2006 no ku italiki ya 13 nyakanga 2012. </p>
<p>Gen Ntaganda akurikiranyweho ibyaha birindwi birimo iby&#8217;intambara, ugushora abana batarakwiza imyaka y&#8217;ubukure mu gisirikare, kubashora mu mirwano, ubwicanyi, kwibasira abaturage b&#8217;inzirakarengane ba Kongo, gufata abakobwa n&#8217;abagore ku ngufu, ibindi byaha byibasira igitsinagore, ibyaha byibasiye inyokomuntu, byose akaba yarabikoreye muri Repubulika Iharanira Demukarasi ya Kongo. Ibi byaha Gen Ntaganda akaba yarabikoze hagati y&#8217;ukwezi kwa kenda 2002 na 2003.</p>
<p>Amiel Nkuliza, Sweden.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.umuvugizi.com/?feed=rss2&#038;p=7905</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Umuryango «Amnesty International» urasaba ko Bosco Ntaganda ashyikirizwa Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha</title>
		<link>http://www.umuvugizi.com/?p=7886</link>
		<comments>http://www.umuvugizi.com/?p=7886#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 21 Mar 2013 15:59:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>editor</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ahabanza]]></category>
		<category><![CDATA[Amahanga]]></category>
		<category><![CDATA[Amakuru Ashyushye]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.umuvugizi.com/?p=7886</guid>
		<description><![CDATA[Mu Itangazo ryawo ry&#8217;uyu munsi, umuryango uharanira uburenganzira bw&#8217;ikiremwamuntu, «Amnesty International», urasaba Leta Zunze Ubumwe za Amerika na Guverinoma y&#8217;u Rwanda, kugira icyo bakora byihutirwa kugirango Bosco Ntaganda ashyikirizwe Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha. Deparitoma ya Amerika yemeje ku wa 18 z&#8217;ukwezi kwa gatatu uyu mwaka, ko Bosco Ntaganda – umukuru w&#8217;inyeshyamba za M23 – ari muri [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><div id="attachment_7887" class="wp-caption alignnone" style="width: 310px"><a href="http://www.umuvugizi.com/?attachment_id=7887" rel="attachment wp-att-7887"><img src="http://www.umuvugizi.com/wp-content/uploads/2013/03/amnesty-international-300x131.jpg" alt="" title="LOGO Amnesty international" width="300" height="131" class="size-medium wp-image-7887" /></a><p class="wp-caption-text">Amnesty International irasaba US Department of State gushyikiriza vuba bidatinze Gen Ntaganda Bosco  Urukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha kugirango aryozwe ubwicanyi Simusiga yagiye akorera imbaga y&#039;inzirakarengane muri Kongo .</p></div>Mu Itangazo ryawo ry&#8217;uyu munsi, umuryango uharanira uburenganzira bw&#8217;ikiremwamuntu, «Amnesty International», urasaba Leta Zunze Ubumwe za Amerika na Guverinoma y&#8217;u Rwanda, kugira icyo bakora byihutirwa kugirango Bosco Ntaganda ashyikirizwe Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha.</p>
<p>Deparitoma ya Amerika yemeje ku wa 18 z&#8217;ukwezi kwa gatatu uyu mwaka, ko Bosco Ntaganda – umukuru w&#8217;inyeshyamba za M23 – ari muri ambasade ya Amerika i Kigali, mu murwa mukuru w&#8217;u Rwanda, inasaba ko yahita ashyikirizwa Urukiko rw&#8217;i La Haye. Leta ya Amerika ikaba irimo gushakisha uburyo iki cyifuzo cyashyirwa mu bikorwa.</p>
<p>Umuryango «Amnesty International» uranasaba abayobozi ba Leta ya Amerika n&#8217;ab&#8217;u Rwanda ko ibijyanye no gushyikiriza Bosco Ntaganda Urukiko rw&#8217;i La Haye byakurikiza amategeko, mbere y&#8217;uko Urukiko nyirizina na rwo rumugenera ubutabera butabogamye.</p>
<p>Sarah Jackson, wungirije «Amnesty International» mu karere ka Afurika, avuga ko «ijyanwa rya Bosco Ntaganda ku rukiko rw&#8217;i La Haye ryagombye kubera urugero abandi bagiye bakora ibyaha byo guhungabanya uburenganzira bw&#8217;ikiremwamuntu, no guca umuco wo kudahana wabaye karande mu burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demukarasi ya Kongo».</p>
<p>Madame Sarah Jackson akomeza avuga ko «Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rw&#8217;i La Haye rurega Bosco Ntaganda gukora ibyaha by&#8217;intambara n&#8217;ibyibasiye inyokomuntu byakorewe ahitwa muri Ituri, mu myaka ya 2002 na 2003. Ibi byaha by&#8217;indengakamere bikaba byaraviriyemo ihungabana abaturage bo muri ako karere». </p>
<p>N&#8217;ubwo uru rukiko rwari rwaratanze impapuro muri 2006 zo guhagarika Bosco Ntaganda, yaba abayobozi bakuru ba Leta ya Kongo, yaba n&#8217;aba Loni bakorera muri icyo gihugu, nta n&#8217;umwe wigeze yemera kumuta muri yombi. Aho kugirango afatwe, ahubwo yagororewe muri mutarama 2009 kuba umwe mu basirikare bakuru bo mu rwego rwa generali mu ngabo za Leta ya Kongo, iri gororerwa rye rikaba ryari rishingiye ku masezerano y&#8217;amahoro umutwe yari ayoboye wari wasinyanye na Leta ya Kongo-Kinshasa. </p>
<p>Sarah Jackson akaba avuga ko niba Bosco Ntaganda ashyikirijwe ubutabera, abo yagiye ahekura noneho bagiye na bo kubona ubutabera. Ati : «kuva mu myaka itandatu ishize, abo Ntaganda yagiye akorera ibyaha bari bagitegereje umunsi azafatirwaho, akanashyikirizwa Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha. Ni byiza ko uyu munsi wari utegerejwe cyane na benshi, noneho ugeze».</p>
<p>Umuryango «Amnesty International» uranasaba abayobozi bakuru ba Leta ya Kongo Kinshasa ko bahagarika n&#8217;uwitwa Sylvestre Mudacumura, uyoboye ingabo za FDLR, na we agashyikirizwa Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rw&#8217;i La Haye. «Nta gihugu icyo ari cyo cyose cyagombye kwemerera ubuhungiro abantu bakekwaho ibyaha bya jenoside, ibyibasiye inyokomuntu, n&#8217;iby&#8217;intambara». </p>
<p>Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rw&#8217;i La Haye rwashyize ahagaragara impapuro zarwo za mbere zo guhagarika Bosco Ntaganda mu mwaka wa 2006, rushingiye cyane cyane ku byaha yakekwagaho byo gushora abana bari munsi y&#8217;imyaka 15 mu gisirikare ahitwa mu karere ka Ituri, byari hagati y&#8217;imyaka ya 2002 na 2003.</p>
<p>Muri nyakanga 2012, uru rukiko rwashyize ahagaragara izindi mpapuro zari zijyanye n&#8217;uko uregwa yakekwagaho ibyaha by&#8217;intambara n&#8217;ibyibasiye inyokomuntu, ibyaha byarimo ubwicanyi, gufata abakobwa n&#8217;abagore ku ngufu, na byo bikaba byari byarakozwe hagati y&#8217;imyaka ya 2002 na 2003.</p>
<p>Si ibyo gusa kuko Bosco Ntaganda yigeze no kuyobora umutwe w&#8217;abarwanyi wa CNDP, umutwe wari witwaje intwaro, abari bawugize bakaba na bo bari barakoze ibyaha ndengakamere byo guhohotera uburenganzira bw&#8217;ikiremwamuntu, ibyaha byakorewe ahitwa Kiwanja ho mu majyaruguru ya Kivu, abantu barenga 150 bishwe  mu kwezi kwa cumi na kumwe, umwaka wa 2008.</p>
<p>Muri mata 2012, Bosco Ntaganda yayoboye anashyiraho umutwe wa M23 wari witwaje intwaro, abari bagize uyu mutwe bakaba baragiye bakora ibyaha ndengakamere birimo kwica, gushyira abana mu gisirikare no gufata abakobwa n&#8217;abagore ku ngufu.</p>
<p>Amiel Nkuliza, Sweden.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.umuvugizi.com/?feed=rss2&#038;p=7886</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Igihugu kigendera ku mahame yo kubahiriza uburenganzira bw’ikiremwamuntu nka Leta Zunze Ubumwe za Amerika nticyari gikwiriye guha ubuhungiro umwicanyi ruharwa  nka Gen Bosco Ntaganda</title>
		<link>http://www.umuvugizi.com/?p=7861</link>
		<comments>http://www.umuvugizi.com/?p=7861#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 20 Mar 2013 10:58:40 +0000</pubDate>
		<dc:creator>editor</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ahabanza]]></category>
		<category><![CDATA[Amahanga]]></category>
		<category><![CDATA[Amakuru Ashyushye]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.umuvugizi.com/?p=7861</guid>
		<description><![CDATA[Nyuma y&#8217;aho Gen Bosco Ntaganda ahungiye mu Rwanda ku wa gatanu w&#8217;icyumweru gishize, akaza gushyikirizwa ambasade ya Leta Zunze Ubumwe za Amerika i Kigali, byatumye abanyekongo, abanyarwanda, n’abaharanira uburenganzira bw’ikiremwamuntu bibaza koko nimba igihugu cyubashywe ku isi nka Leta Zunze Ubumwe za Amerika, cyari gikwiriye guha ubuhungiro umuntu nka Gen Bosco Ntaganda, ufite amaraso ku [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><div id="attachment_7862" class="wp-caption alignnone" style="width: 310px"><a href="http://www.umuvugizi.com/?attachment_id=7862" rel="attachment wp-att-7862"><img src="http://www.umuvugizi.com/wp-content/uploads/2013/03/Umwicanyi-ruharwa-Gen-Ntaganda-Bosco--300x274.jpg" alt="" title="Umwicanyi ruharwa Gen Ntaganda Bosco" width="300" height="274" class="size-medium wp-image-7862" /></a><p class="wp-caption-text">Abanyekongo, Abanyarwanda hamwe  n’abaharanira uburenganzira bw’ikiremwamuntu barasaba ko Leta Zunze Ubumwe za Amerika zashyikiriza Gen Ntaganda Ubutabera Mpuzamahanga</p></div>Nyuma y&#8217;aho Gen Bosco Ntaganda ahungiye mu Rwanda ku wa gatanu w&#8217;icyumweru gishize, akaza gushyikirizwa ambasade ya Leta Zunze Ubumwe za Amerika i Kigali, byatumye abanyekongo, abanyarwanda, n’abaharanira uburenganzira bw’ikiremwamuntu bibaza koko nimba igihugu cyubashywe ku isi nka Leta Zunze Ubumwe za Amerika, cyari gikwiriye guha ubuhungiro umuntu nka Gen Bosco Ntaganda, ufite amaraso ku biganza kubera ubwicanyi yakoreye  abaturage batandukanye  bo mu karere k’ibiyaga bigari, cyane cyane muri Kongo.</p>
<p>Itohoza ryakozwe n’Umuvugizi ryemeza ko Gen Ntaganda yinjiye ku butaka bw&#8217;u Rwanda nyuma akaza guherekezwa ku wambere  n&#8217;abasirikare bamugejeje imbere ya ambasade ya Amerika i Kigali, ubwo yinjiranaga n’umuntu yavugaga ko ari umushoferi wari umutwaye, nyamara uwo akaba yari maneko ukorana n’ubuyobozi bw’urwego rukuru rw&#8217;u Rwanda rushinzwe ubutasi (NSS), uyu akaza gutaha amaze kumenya ko Gen Ntaganda bamwemereye kuguma muri ambasade.</p>
<p>Nyuma y&#8217;amasaha macye Ntaganda yinjiye muri ambasade ya Amerika, inkuru yaje kuba kimomo ko ambasade ya Amerika i Kigali, nk&#8217;igihugu kizi neza ibyaha simusiga Gen Ntaganda yagiye akorera muri Kongo,  dore ko Leta ya Amerika yagize uruhare mu guhosha intambara mu karere k’ibiyaga bigari mu kiswe «Tripartite Plus», ikindi kikaba ari uko ambasade ya Leta Zunze Ubumwe za Amerika yari izi neza ko Gen Bosco Ntaganda yoretse imbaga y’inzirakarengane muri Kongo Kinshansa mu gihe kandi ubwicanyi bwe bufite na za gihamya, dore ko imiryango iharanira uburenganzira bw’ikiremwamuntu nka Amnesty International na Human Rights Watch yagiye ishyira ahagaragara amatohoza yayo yerekanaga ubwicanyi simusiga bwagiye bukorwa na Gen Ntaganda, yaba ubwicanyi yagiye akora ubwo yari mu mutwe wa CNDP, cyangwa na nyuma yaho ubwo yinjizwaga mu gisirikare cya Kongo (FARDC), dore ko ibikorwa bye by’ubwicanyi simusiga yagiye akorera abaturage bo muri kariya karere, bidateze kuzibagirana.</p>
<p>Ikindi nuko Gen Bosco Ntaganda atahekuye abanyekongo gusa, dore ko yagiye afatanya n’urwego rw’ubutasi rwa gisirikare rw&#8217;u Rwanda (Directorate of Military Intelligence-DMI) muri 2010, ubwo bashimutaga Gen Urayeneza Robert, Shekh Idi Abas, kugeza ubu aba bantu bakaba baraburiwe irengero; na none bishe kinyamaswa umusaza wari ufitiye akamaro abanyekongo n&#8217;abanyarwanda, ari we Ntare Denis Semadwinga, dore ko bamwishe bamukegese ijosi, banamutemaguramo ibice. Si Ntare Denis Semadwinga wishwe na Gen Ntaganda urwagashinyaguro afatanyije n&#8217;abandi bicanyi bo muri DMI, ahubwo na none, ku mabwiriza ya Col Dan Munyuza, wari umuyobozi wa DMI mu mpera za 2010, banishe ku manywa y&#8217;ihangu mubyara wa Gen Nkunda (Col Nsengiyumva). Ubwicanyi bwabo bukaba butazibagirana na rimwe ubwo na none bafatanyaga mu mpera za 2010 bakica umubyeyi w’imyaka mirongo itandatu, Emeritha Munyeshuri, wishwe na Gen Bosco Ntaganda ubwe, amutsinze i Goma hafi y’umupaka wa «Grande Barrière», ibi akaba yarabikoze ku mabwiriza ya Ngarambe François, umunyamabanga mukuru wa FPR, dore ko yamwicishije urufaya rw&#8217;amasasu iminsi micye amaze kuburirwa n&#8217;uyu François Ngarambe, ko azicwa natarekeraho kunenga ubutegetsi bwa perezida Kagame.</p>
<p>Mu rwego rwo gusibanganya ibimenyetso ku bari bazi ukuri ku rupfu rwa Emeritha Munyeshuri, umusore wari umuri hafi w’imyaka 22, ari we Tumusifu Olivier, na we yishwe ku mabwiriza ya Gen Bosco Ntaganda mu kwezi kwa cyenda 2010, ubwo yicirwaga ku Gisenyi, akicwa n&#8217;abasirikare ba RDF bari bayobowe na Lt Col Alexis Masumbuko.</p>
<p>Kubera ubu bwicanyi ndengakamere, yaba abanyarwanda cyangwa abanyekongo ndetse n&#8217;abaharanira uburenganzira bw’ikiremwamuntu babarizwa hirya no hino ku migabane itandukanye y’isi, bahurije ku mugambi umwe basaba ambasade ya Amerika i Kigali kubahiriza amahame igihugu cyayo kigenderaho ariyo guca ingeso yo kudahana hamwe n’ukubahiriza uburenganzira bw’ikiremwa muntu , basaba ko yafata icyemezo cyo gushyikiriza vuba na bwangu Gen Bosco Ntaganda ubutabera bw&#8217;urukiko mpuzamahanga mpanabyaha, dore ko n&#8217;ubundi uru rukiko rwari rwamutanzeho manda ebyiri kubera ibyaha by’ubwicanyi yagiye akorera mu karere k’ibiyaga bigari, aho kumuhemba kujya kuba impunzi mu Leta Zunze Ubumwe za Amerika. </p>
<p>Ikindi nuko Leta ya Amerika ikwiye kwibuka ko mbere yo gufata icyemezo cyo guha Gen Bosco Ntaganda ubuhungiro, hari icyo bita mu rurimi rw&#8217;icyongereza «Justice delayed is justice denied», bityo iyi ambasade ikaba yamushyikiriza ubutabera mpuzamahanga mpanabyaha kugirango imiryango yahekuye, afatanyije n&#8217;inzego z&#8217;ubutasi z&#8217;u Rwanda, ibone ubutabera nyabwo kandi mu gihe cya vuba.</p>
<p>Gasasira, Sweden.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.umuvugizi.com/?feed=rss2&#038;p=7861</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ukwegura k’Umushumba wa Kiliziya Gatolika ni ubutwari bukomeye.</title>
		<link>http://www.umuvugizi.com/?p=7620</link>
		<comments>http://www.umuvugizi.com/?p=7620#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 11 Feb 2013 16:27:19 +0000</pubDate>
		<dc:creator>editor</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ahabanza]]></category>
		<category><![CDATA[Amahanga]]></category>
		<category><![CDATA[Amakuru Ashyushye]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.umuvugizi.com/?p=7620</guid>
		<description><![CDATA[Papa Benoît wa XVI, uyu munsi taliki ya 11 gashyantare 2013, yatangaje ko ku wa 28 gashyantare uyu mwaka, azaba atakiri Umushumba wa Kiliziya Gatolika. Impamvu yatangaje mu rurimi rw’ikilatini nuko ngo atagifite imbaraga zihagije zo gutunganya uyu murimo ukomeye, kubera impamvu z’ubukuru. Uku gusezera kwa Papa Benedigito wa XVI kukaba kwatunguye abayoboke ba Kiliziya [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><div id="attachment_7621" class="wp-caption alignnone" style="width: 310px"><a href="http://www.umuvugizi.com/?attachment_id=7621" rel="attachment wp-att-7621"><img src="http://www.umuvugizi.com/wp-content/uploads/2013/02/Papa-benedegito -xvi-300x187.jpg" alt="" title="Umushumba wa Kereziya Gatorika Papa benegitito xvi" width="300" height="187" class="size-medium wp-image-7621" /></a><p class="wp-caption-text">Perezida Hollande w&#039;Ubufaransa asanga kwegura kwa Papa Benedegito XVi ari ubutwari bukomeye </p></div>Papa Benoît wa XVI, uyu munsi taliki ya 11 gashyantare 2013, yatangaje ko ku wa 28 gashyantare uyu mwaka, azaba atakiri Umushumba wa Kiliziya Gatolika. Impamvu yatangaje mu rurimi rw’ikilatini nuko ngo atagifite imbaraga zihagije zo gutunganya uyu murimo ukomeye, kubera impamvu z’ubukuru. Uku gusezera kwa Papa Benedigito wa XVI kukaba kwatunguye abayoboke ba Kiliziya Gatolika, na bamwe mu bayobozi b’iri dini i Roma, barimo uwari umwungirije Musenyeri Angelo Sodano, watangaje ko ari nk’ishyano riguye muri Kiliziya Gatolika.</p>
<p>Mu ijambo rye ryo gusezera kuri uyu murimo abemera Kiliziya Gatolika bafata ko ari uw’icyubahiro, Papa yatangaje ko «mu isi y’uyu munsi, ihanganye n’impinduka zihuta cyane n’ibibazo bikomeye biyugarije mu buzima bwo kwemera, bisaba gushyiraho imbaraga nyinshi mu kwigisha ivanjiri ya Yezu Kristu». Igihugu cy’Ubudage yavukiyemo kikaba cyahise gitangaza ko iyegura rye ari «icyubahiro» n’«ikuzo». Naho umukuru w’Ubufaransa, François Hollande, we yatangaje ko ukwegura kwe ari igikorwa gikwiye kubahwa na buri wese.</p>
<p>Undi weguye kuri uyu murimo mu mateka ya Kiliziya Gatolika, ni uwitwa Célestin wa V,  mbere y’uko atangira imirimo ye y’ubupapa mu mwaka w’1294. Icyo gihe yasaga nk’aho atari agikorera cyane Kiliziya, ku buryo atiyumvagamo imyiteguro n’ingabire bihagije byo gukora imirimo ikomeye nk’iy’Umushumba wa Kiliziya Gatolika.</p>
<p>Yarengeraga cyane imyemerere karande.</p>
<p>Papa Benedigito wa XVI, izina rye yiswe n’ababyeyi be akivuka ari ryo Joseph Ratzinger, yari yarasimbuye ku wa 19 mata 2005 Papa Jean Paul II, witabye Imana afite imyaka 78 y’amavuko. Benoit wa XVI yari Papa washoboye guharanira no kurengera cyane indangagaciro z’abakirisitu ba Kiliziya Gatolika mu bihugu by’i Burayi. Yari yaravukiye ahitwa Marktl-am-Inn mu mugi wa Bavière, ku wa 16 mata 1927, mu muryango w’abagatolika wari ukomeye ku mahame atagendera ku matwara y’abanazi. Igihe cye cy’umushumba wa Kiliziya Gatolika cyaranzwe cyane n’ubwumvikane bucye mu madini amwe n’amwe, nk’iry’abayisilamu.</p>
<p>Mu mwaka wa 2006, yagiranye amakimbirane n’abayisilamu ubwo, mu izina rya Kiliziya, yamaganaga ibikorwa by’urugomo byakorwaga na bamwe mu bagize iri dini . Ubwo yiyemezaga gukuraho igihano cyari cyahawe abasenyeri bane bashakaga kwigomeka kuri Kiliziya Gatolika, aba bakaba barimo n’uwitwa Richard Williamson, utaremeraga cyane amahame yayo, byatumye Papa Benedigito wa XVI ashyirwa mu majwi. Icyo gihe yemeje ko icyemezo cye cyari gishingiye k’ukuba yarabonye amakuru atari yo, yemera iri kosa.</p>
<p>Papa Benoît wa XVI kandi yaranzwe no kugendera ku myemerere ya mugenzi we Jean Paul II, utaratinyaga kugaragaza ko yemera imyumvire n’ibyifuzo by’abaturage b’abayahudi. Papa Benedigito wa XVI ni umwe mu ba Papa wandikiye abayobozi ba Kiliziya Gatolika, barimo abasenyeri n’abihaye Imana, amabaruwa atatu yari ashingiye k’ukwemera. Yanditse n’ibitabo bigera kuri mirongo ine (40), birimo icyitwa «Yezu w’i Nazareti».</p>
<p>Amiel Nkuliza, Sweden.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.umuvugizi.com/?feed=rss2&#038;p=7620</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Minisiteri y’Ububanyi n’amahanga ya Suwede yashyize hanze Leta y’u Rwanda uburyo ineka abanyarwanda bahahungiye</title>
		<link>http://www.umuvugizi.com/?p=7594</link>
		<comments>http://www.umuvugizi.com/?p=7594#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 09 Feb 2013 21:12:36 +0000</pubDate>
		<dc:creator>editor</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ahabanza]]></category>
		<category><![CDATA[Amahanga]]></category>
		<category><![CDATA[Amakuru Ashyushye]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.umuvugizi.com/?p=7594</guid>
		<description><![CDATA[Nyuma y’iminsi myinshi inzego z’ubutasi za Suwede zari zimaze zikurikiranira hafi ibikorwa bya bamwe mu banyarwanda biyita impunzi, nyamara bakoreshwa mu kazi ko kuneka impunzi nyazo zahungiye muri iki gihugu, byabaye ngombwa ko izo nzego zifata umwe muri izo za maneko, agashyikirizwa ubutabera, ibi bikaba biri mu rwego rwo guca ingeso yo kudahana yashoboraga kuviramo [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><div id="attachment_7595" class="wp-caption alignnone" style="width: 310px"><a href="http://www.umuvugizi.com/?attachment_id=7595" rel="attachment wp-att-7595"><img src="http://www.umuvugizi.com/wp-content/uploads/2013/02/Mnister-Carl-Bildt--300x166.jpg" alt="" title="Minister Carl Bildt" width="300" height="166" class="size-medium wp-image-7595" /></a><p class="wp-caption-text">Carl Bildt , Minisitiri w&#039;ububanyi n&#039;amahanga wa Suwede yashyize ahagaragara uburyo leta ya Kagame yashatse kwivugana Impunzi z&#039;Abanyarwanda batuye muri Suwede ibishigikiwemo na ambasade y&#039;uRwanda muri Suwede . </p></div>Nyuma y’iminsi myinshi inzego z’ubutasi za Suwede zari zimaze zikurikiranira hafi ibikorwa bya bamwe mu banyarwanda biyita impunzi, nyamara bakoreshwa mu kazi ko kuneka impunzi  nyazo zahungiye muri iki gihugu, byabaye ngombwa ko izo nzego zifata umwe muri izo za maneko, agashyikirizwa ubutabera, ibi bikaba biri mu rwego rwo guca ingeso yo kudahana yashoboraga kuviramo zimwe mu mpunzi zahungiye muri Suwede kubura ubuzima bwazo.</p>
<p>Umwe muri abo ba maneko watawe muri yombi n’inzego z’ubutasi za Suwede, ni umunyarwanda w’imyaka 44 y&#8217;amavuko, wiyitaga umurundi, uzwi kw&#8217;izina rihimbano ryitwa Emmanuel Habiyambere, ariko mu by&#8217;ukuri izina rye rya nyaryo mu Rwanda akaba yitwa Aimable Rubagenga. Hano muri Sweden,akaba  atuye mu mugi witwa Örebro. </p>
<p>Uretse gihamya zitangwa n’inzego z’ubutasi za Suwede ku bikorwa by’ubutasi Rubagenga akoreshwa na Leta ya Kagame, minisiteri y’Ububanyi n’amahanga ya Suwede na yo, yashyize ahagaragara ko inzego z’ubutasi za Kagame n&#8217;abashinzwe umutekano we bwite, banekaga impunzi z’abanyarwanda zituye mu gihugu cya Suwede kuva muri 2010 . Iyi raporo inagaragaza za gihamya zerekana ko na ambasade y’u Rwanda i Stockholm ibifitemo uruhare rugaragara.</p>
<p>Minisiteri y’Ububanyi n’amahanga ya Suwede yanagaragaje ibikorwa bidahwitse, bikorwa na ambasade y’u Rwanda muri Suwede, by&#8217;uko aho gukora akazi kayizanye ka diplomasi, ahubwo igenzura amanywa n&#8217;ijoro  abanyarwanda batuye muri Suwede, ifatanyije n’inzego z’ubutasi za Leta ya Kagame.</p>
<p>Ibi bikaba byaranagaragajwe mu kirego cyashyikirijwe urukiko rw&#8217;ahitwa Örebro, aho umushinjacyaha yashinjaga Aimable Rubagenga ko hagati y&#8217;imyaka ya 2010 na 2011, mu ibanga rikomeye, yahawe na Leta y&#8217;u Rwanda akazi ko kubaka umurongo wo kumenya neza umubare nyawo w&#8217;abanyarwanda batuye mu gihugu cya Suwede. </p>
<p>Kuva icyo gihe ni bwo uregwa yatangiye kuneka abatavuga rumwe n’ubutegetsi bw&#8217;u Rwanda, barimo abanyamakuru, abanditsi, ndetse n&#8217;abari mu ishyirahamwe ry&#8217;abanyarwanda rifite icyicaro hano mu gihugu cya Sweden.</p>
<p>Ubushinjacyaha bukaba bwarakomeje kugaragaza uburyo uyu maneko Aimable Rubagenga yatumwaga n&#8217;inzego z’ubutasi za gisirikare cya  Kagame kuziha amakuru ku bantu banenga ubutegetsi bw&#8217;u Rwanda, babicishije mu bitekerezo byabo bya politiki, aho batuye, amanimero y&#8217;amatelefoni bakoresha, n&#8217;umwirondoro wabo.</p>
<p>Muri za gihamya nyinshi zifitwe n’ubushinjacyaha bwa Suwede, hagaragayemo ama messages (sms) uregwa yafatanywe, yerekanaga amagambo uyu mumaneko yakunze gukoresha ku bubyo bujimije, bukunze kwitwa «code». Aya ma messages yayagiranaga n&#8217;abasirikare bakuru b&#8217;u Rwanda kimwe n’abandi bayobozi bakuru bamusabaga ibyo agomba gukora, barimo n’abicanyi ba perezida Kagame, babarizwa mu rwego rw’ubutasi rwa gisirikare (Directorate of Military Intelligence-DMI).</p>
<p>Zimwe muri za gihamya z’itumanaho ubushinjacyaha bwa Suwede bufite, ni uburyo Aimable Rubagenga yahererekanyaga za SMS na za maneko za Kagame. </p>
<p>«Code» ya mbere ubushinjacyaha bwafatiye muri telefoni y&#8217;uregwa, iteye itya: «Ibitoki bisa nk&#8217;aho bifite ibisobanuro biteye ukwabyo. Hari uri bukujyane kukwereka umuntu ukunda kurya ibitoki».</p>
<p>«Code» ya kabiri, bigaragara ko uregwa yari yayihawe ho amabwiriza, yanditse muri aya magambo : «Ugende aho hantu, uhure n&#8217;uwo mugabo urya ibitoki byinshi. Wibande cyane ku bitoki».</p>
<p>«Code» ya gatatu, na yo ijyanye n&#8217;«ibitoki», iteye itya : «Ejo nzajya gushaka isoko ry&#8217;ibitoki, ariko amavuta yo kubiteka mfite, ntahagije». Maneko Aimable Rubagenga akaba yarabonye «code» ya kane,  imusubiza ko «iri bumuhamagare, ikaza kumwoherereza ayo mavuta». </p>
<p>Muri ibi biganiro hagati ya Aimable Rubagenga n&#8217;abicanyi ba Kagame, bigaragara ko havugwamo amazina y’abantu uregwa asabwa kujya guhiga bukware, abo bakaba ari abanenga Ubutegetsi bwa Kagame babarizwa mu gihugu cya Suwede.</p>
<p>Muri «codes» ze, Rubagenga yaguraga «ibitoki» hanze y&#8217;igihugu.</p>
<p>Umwunganira mu rukiko, avocat Magnus Arntell, abajijwe ku cyo uwo yunganira yaba avuga ku byaha aregwa by’ukuneka mu Gihugu cyamuhaye ubuhungiro, yasubije muri aya magambo : «Ibirego  aregwa arabihakana, ariko sindabona umwanya wo gusesengura neza ibyaha aregwa, bityo nkaba ntacyo nabisubizaho ». </p>
<p>Aramutse ahamwe n&#8217;ibyaha aregwa, Aimable Rubagenga ashobora kuzahanishwa igifungo cy&#8217;imyaka ine, mu gihe ubushinjacyaha bwa Suwede bwo bunasaba ko yagombye kuzahita yirukanwa burundu muri Suwede.</p>
<p>Uretse ibyo ubushinjacyaha burega Aimable Rubagenga, raporo ya minisiteri y’Ububanyi n’amahanga igaragaza neza ko inzego z’ubutasi z’u Rwanda n’abandi bashinzwe umutekano, batangiye ibikorwa byo kuneka impunzi z&#8217;abanyarwanda zituye muri Suwede kuva mu mwaka wa 2010.  Iyo raporo yerekana uburyo izo nzego z’ubutasi zakoze aho bwabaga, harimo no gukoresha ubugome, kugirango zigere ku migambi yazo. </p>
<p>Nk&#8217;uko bigaragazwa muri iyo raporo, abakora ibi bikorwa byo kuneka ntibabaga ari bo bihaye izo nshingano, ahubwo ukuri nuko bakoreshwaga n’abanyembaraga b&#8217;abanyapolitiki, baturuka mw&#8217;ishyaka riri ku butegetsi mu Rwanda.</p>
<p>Iyo raporo na none ikaba yaragaragaje ibikorwa bibisha by&#8217;uko Leta y’u Rwanda yakomeje gutata impunzi z’abanyarwanda ziba muri Suwede,  yihishe inyuma y&#8217;ikiswe «Diaspora», ikaba yarashoboye gutahura impunzi zahungiye muri Suwede zifite inkomoko mu Rwanda, inyinshi muri zo zikaba ari abenegihugu ba Kongo-Kinshansa, Uburundi, ndetse na Uganda.</p>
<p>Nubwo ambasaderi w&#8217;u Rwanda muri Suwede, Venetia Sebudandi, yigize nyoni nyinshi ko atazi ibyo bikorwa bibisha byo guhiga impunzi z’abanyarwanda zahungiye muri Suwede ariko  urwego rw’ubutasi rwa polisi ya Suwede rwemeza ko rufite za gihamya simusiga zerekana ibikorwa by’ubutasi biteguwe neza n’inzego z’ubutasi za Kagame hirya no hino kw’isi. Agatsiko k&#8217;abicanyi ba Kagame kakaba gakomeje kwidegembya hirya no hino mu bihugu bya Afurika, nta cyo kikanga.</p>
<p>Muri Suwede, umukozi wa ambasade y’u Rwanda yashatse kwivugana umwe mu batavuga rumwe n’ubutegetsi bwa Kagame.</p>
<p>Maneko wa Kagame, Rubagenga Aimable, yamaze hafi igihe cy&#8217;amezi abiri mu gihome mbere y’uko arekurwa by&#8217;agateganyo, ariko atemerewe gusohoka muri Suwede, anategekwa kuzajya yitaba inzego z’ubutabera z&#8217;iki gihugu.</p>
<p>Umushinjacyaha, Ronnie Jacobsson, ukorera mu biro by’ubushinjacyaha bibarizwa mu rwego rukuru rw’ubutasi rwa Suwede, yatangaje ko ibikorwa by’ubutasi byakozwe na Leta y’u Rwanda muri Suwede, ari icyaha gifite uburemere bukomeye, dore ko cyapanzwe kuva cyera kandi kikaba kinafite abantu kimaze gukomeretsa bikomeye. </p>
<p>Ronnie Jacobsson akaba yarasoje  agira ati : «Izo nzego z’ubutasi z’u Rwanda zagaragaje ubushobozi n’umwete wo guhitana abanenga Leta ya Kagame, zikoresheje ingufu zivanze n’ubugome».</p>
<p>Amiel Nkuliza, Sweden.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.umuvugizi.com/?feed=rss2&#038;p=7594</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Minisitiri w’intebe w’Ubwongereza David Cameron  yaraye yihanangirije perezida  Kagame ko n’ubwo Leta ye iri mu baterankunga b&#8217;u Rwanda, atazihanganira igitugu cyo kuniga itangazamakuru n’ubwicanyi bukorerwa muri Kongo</title>
		<link>http://www.umuvugizi.com/?p=7585</link>
		<comments>http://www.umuvugizi.com/?p=7585#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 08 Feb 2013 08:59:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>editor</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ahabanza]]></category>
		<category><![CDATA[Amahanga]]></category>
		<category><![CDATA[Amakuru Ashyushye]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.umuvugizi.com/?p=7585</guid>
		<description><![CDATA[Ban Ki Moon na we ngo abanyagitugu nka Kagame babangamira uburenganzira bw’ikiremwa muntu, nta mwanya bagifite kw&#8217;isi. Mu nama mpuzamahanga ku by’ubukungu ”World Economic Forum”, yaraye ibereye muri Sweden mu mujyi wa Stockholm, inama yigaga ku ntego z’iterambere ry’ikinyagihumbi, izwi nka «Mellenium Development Goals» mu magambo y’icyongereza, yari yahuje abanyacyubahiro batandukanye baturutse muri Sweden, umunyamabanga [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><div id="attachment_7586" class="wp-caption alignnone" style="width: 286px"><a href="http://www.umuvugizi.com/?attachment_id=7586" rel="attachment wp-att-7586"><img src="http://www.umuvugizi.com/wp-content/uploads/2013/02/Prime-Minister-David-Cameron-and-Ba-Ki-Moon--276x300.jpg" alt="" title="Prime Minister David Cameron and Ba Ki Moon" width="276" height="300" class="size-medium wp-image-7586" /></a><p class="wp-caption-text">Minisitiri w&#039;Intebe wa Leta y&#039;Ubwongereza David Cameron hamwe n&#039;umunyamabanga wa Loni Ba Ki Moon mu Mujyi wa Stockholm muri Suwede  </p></div>Ban Ki Moon na we ngo abanyagitugu nka Kagame babangamira uburenganzira bw’ikiremwa muntu, nta mwanya bagifite kw&#8217;isi.</p>
<p>Mu nama mpuzamahanga ku by’ubukungu ”World Economic Forum”,  yaraye ibereye muri Sweden mu mujyi wa Stockholm, inama yigaga ku ntego z’iterambere ry’ikinyagihumbi, izwi nka «Mellenium Development Goals» mu magambo y’icyongereza, yari yahuje abanyacyubahiro batandukanye baturutse muri Sweden, umunyamabanga mukuru wa Loni Ban Ki Moon, Minisitiri w’intebe wa Leta y’Ubwongereza, David Cameron, uwahoze ari umunyamabanga mukuru wa Loni, Kofi Annan, n’abandi banyacyubahiro baturutse hirya no hino kw’isi, ni bwo<br />
minisitiri w’intebe w’Ubwongereza, agihabwa ijambo, yavuze ko abagize ako kanama bakwigira hamwe uburyo iby&#8217;iryo terambere ry&#8217;ikinyagihumbi byagerwaho, cyane cyane ko ngo mu bihugu bitandukanye bikiri mu nzira y&#8217;amajyambere bikiruhije kugerwaho uko bikwiye kubera ko ababiyobora bakoresha igitugu ku baturage babo, aho aba baturage batagezwaho imiyoborere ihwitse, ubutabera bwigenga n’itangamakuru ryigenga.</p>
<p>Minisitiri w&#8217;intebe w’Ubwongereza yanagaragarije abari aho ukutarya amagambo ngo asingize gusa ibyagezweho mu ntego y’iterambere ry’ikinyagihugumbi, ahubwo agaragaza impungenge z&#8217;igipimo k&#8217;iryo terambere, dore ko ngo bimaze kugaragara ko amafaranga yoherezwa mu bihugu bikiri mu nzira y’iterambere akenshi anyerezwa n&#8217;abanyapolitiki bo muri ibyo bihugu, aho kugirango agere ku bakene b&#8217;abaturage, bagitindahaye hirya no hino kw’isi.</p>
<p>Bwana David Cameron yanagaragaje ko iri terambere ry’ikinyagihumbi rikigoranye kugerwaho mu bihugu bidasobanura neza uko bikoresha ayo mafaranga, aho abaturage b&#8217;ibyo bihugu barushaho gutindahara, batagira ukwishyira ukizana kwa buri muntu, aho ababayobora batanakozwa demokarasi. Yaboneyeho gushimira abaturage bo mu bihugu bitandukanye by&#8217;abarabu kubera ko bo ngo bafashe iya mbere mu guharanira ko izo ntego z&#8217;iterambere ry’ikinyagihumbi zabageraho, zirimo kurwanira amahame ya demokarasi no guharanira uburenganzira bw’ikiremwamuntu, ndetse no kwishyira ukiza kwa buri wese.</p>
<p>Abajijwe uburyo izo ntego z&#8217;iterambere ry&#8217;ikinyagihumbi zagera ku baturage bo mu bihugu bikiyoboreshwa igitugu, David Cameron yongeye gusobanura impungenge z&#8217;igipimo cy&#8217;uburyo izo ntego z&#8217;iterambere ry&#8217;ikinyagihumbi zagerwaho mu gihe abakuru b&#8217;ibihugu bimwe na bimwe bakiyoboresha igitugu ibihugu byabo, ari na bwo yahise atanga urugero kuri Leta ya Kagame, aho yavuze ko, n&#8217;ubwo Leta ye yafashe iya mbere mu gusinyana amasezerano n’u Rwanda mu bikorwa bitandukanye by’iterambere, itazihanganira na gato uburyo perezida Kagame akomeje kuniga uburenganzira bw’ikiremwamuntu, kubangamira itangazamakuru ryigenga, n’ibindi bikorwa by’ubwicanyi akomeje gukorera mu gihugu cy&#8217;abaturanyi cya Repubulika Iharanira Demukarasi ya Kongo. </p>
<p>Imbere y&#8217;abanyacyubahiro bari aho, barimo n&#8217;umunyemari Bill Gates, umunyamabanga mukuru wa Loni, na we yunze mu rya David Cameron, muri aya magambo : «abanyagitugu nk&#8217;abo baniga uburenganzira bw’ikiremwamuntu mu bihugu byabo, bitinde bitebuke bazafatwa kugirango baryozwe ibyo bakoreye abaturage babo».</p>
<p>Umuherwe Bill Gates na we yasobanuye uburyo intego y’iterambere ry’ikinyagihumbi yagezweho, aho ngo yagabanyije imfu z&#8217;abana bapfa bakivuka, ubu bikaba bimaze kugera ku mubare ushimishije wa  67%. Bill Gates yongeyeho ko we n&#8217;abo bakorana, barimo kwigira hamwe uburyo iyi ntego y&#8217;iterambere ry’ikinyagihumbi izanagabanya umubare w&#8217;abaturage kw’isi bakomeje kwicwa n’uburwayi bwa cancer.</p>
<p>Perezida Kagame, na we wari watumiwe muri iyo nama, nk&#8217;umwe mu baperezida baturuka mu bihugu bikennye, dore ko ari no mu bagize ubuyobozi bw&#8217;ako kanama, yahawe ijambo, nyamara aho kugirango asobanure neza uburyo izo ntego z’iterambere ry’ikinyagihumbi zagerwaho, yahisemo gutungura abari aho ubwo yateranaga amagambo n’umugore uturuka mu gihugu cy’Ubuhinde wari umubajije ku kibazo cy’ihohoterwa ry&#8217;uburenganzira bw’ikiremwamuntu kiri ku mugabane wa Afurika, n’uburyo izo ntego z&#8217;itermbere ry’ikinyagihumbi zagerwaho muri ibyo bihugu, mu gihe bigihohotera uburenganzira bw&#8217;ikiremwamuntu. </p>
<p>Aho kumusubiza icyo yari abajijwe,umunyagitugu wacu Paul Kagame ahubwo yashimangiye uburyo kubangamira uburenganzira bw’ikiremwamuntu ari ngombwa ngo «kuko no mu gihugu cy’Ubuhinde iryo bangamira ry&#8217;uburenganzira bw&#8217;ikiremwamuntu rirahaba». </p>
<p>Agisubiza atyo n&#8217;umujinya wagaragayemo uguhekenya amenyo no kuzinga umunya bidasanzwe, imbaga y&#8217;abanyacyubahiro yari aho, yahise yumirwa, itaretse no kugwa mu kantu.</p>
<p>Gasasira, Sweden.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.umuvugizi.com/?feed=rss2&#038;p=7585</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Impamvu zatumye Kagame yirukana umukozi mukuru wa Ambasade y’Ububiligi mu Rwanda</title>
		<link>http://www.umuvugizi.com/?p=7516</link>
		<comments>http://www.umuvugizi.com/?p=7516#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 30 Jan 2013 07:00:45 +0000</pubDate>
		<dc:creator>editor</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ahabanza]]></category>
		<category><![CDATA[Amahanga]]></category>
		<category><![CDATA[Amakuru Ashyushye]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.umuvugizi.com/?p=7516</guid>
		<description><![CDATA[Nyuma y&#8217;aho umwe mu bakozi bari bashinzwe ibikorwa bya gisirikare muri ambassade y&#8217;Ububiligi mu Rwanda yirukaniwe n&#8217;ubutegetsi bwa Kagame, itohoza ryakozwe n&#8217;Umuvugizi ryemeza ko umunyagitugu Paul Kagame yiyemeje guha amasaha 48 uyu mudiplomate ngo abe yavuye mu Rwanda, kubera ikibazo cya Kongo. Amakuru Umuvugizi ukura mu nzego z’umutekano za Leta ya Kagame, yemeza ko uyu [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><div id="attachment_7509" class="wp-caption alignnone" style="width: 310px"><a href="http://www.umuvugizi.com/?attachment_id=7509" rel="attachment wp-att-7509"><img src="http://www.umuvugizi.com/wp-content/uploads/2013/01/Colonel-William-Breuer-hamwe-na-Minisitiri-Didier-Reynders-300x200.jpg" alt="" title="Colonel William Breuer and  Minister  Didier Reynders" width="300" height="200" class="size-medium wp-image-7509" /></a><p class="wp-caption-text">Colonel William Breuer hamwe na Minisitiri  Didier Reynders.</p></div>Nyuma y&#8217;aho umwe mu bakozi bari bashinzwe ibikorwa bya gisirikare muri ambassade y&#8217;Ububiligi mu Rwanda yirukaniwe n&#8217;ubutegetsi bwa Kagame, itohoza ryakozwe n&#8217;Umuvugizi ryemeza ko umunyagitugu Paul Kagame yiyemeje guha amasaha 48 uyu mudiplomate ngo abe yavuye mu Rwanda, kubera ikibazo cya Kongo.<br />
Amakuru Umuvugizi ukura mu nzego z’umutekano za Leta ya Kagame, yemeza ko uyu musirikare w&#8217;Umubiligi yirukanywe azizwa kuba yaratahuye, akanabona za gihamya simusiga zerekanaga uko Perezida Kagame atera inkunga umutwe w’inyeshyamba za M23, inyeshamba zikomeje kwica imbaga y’inzirakarengane mu turere twinshi twa Repubulika Iharanira Demukarasi ya Kongo, zikanasahura umutungo kamere w&#8217;icyo gihugu, aho kugirango uwo mutungo ugoboke abanyekongo ubwabo bakomeje kurushaho gutindahara.</p>
<p>Nk&#8217;uko zimwe muri za maneko za Kagame zabidutangarije, muri iki cyumweru gishize ni bwo Leta y’u Rwanda, ibinyujije muri minisitiri w&#8217;Ububanyi n&#8217;amahanga, Louise Mushikiwabo, yandikiye ambassade y&#8217;Ububuligi i Kigali, itanga ibirego bihimbano kuri uyu musirikare wari ufite ipeti rya sous-officier, ivuga ko ngo yaba yarivanze mu kazi katagize aho gahuriye n&#8217;ako yari ashinzwe muri ambassade y&#8217;Ububiligi mu Rwanda.</p>
<p>Uyu mu diplomate akaba yari amaze ku kazi ke imyaka igera kuri ibiri n’igice, aho yakoranaga umurava n’ubwitange akazi ke, kugeza ejobundi ubwo inzego z&#8217;ubutasi za Kagame zimutwerereye ibirego bihimbano, byanamuviriyemo kumeneshwa mu gihugu.</p>
<p> Yaba uhagarariye ibikorwa bya gisirikare muri ambassade y&#8217;Ububiligi mu Rwanda, Colonel William, yaba na Ambasaderi Marc Pecsteen, birinze kugira icyo batangariza Umuvugizi ku bijyanye n&#8217;iyi nkuru y&#8217;iyirukanwa ry&#8217;umukozi wabo.</p>
<p>Mu mwaka ushize, perezida Kagame n’umumotsi we, Gen James Kabarebe, bakunze kwibasira ubutegetsi bw&#8217;Ububiligi, ubwo umunyagitugu Kagame yihanukiraga agatuka igihugu cy&#8217;igihangange kw&#8217;isi nk&#8217;Ububiligi, ko ngo “gikennye mu bitekerezo”. Mu kunga mu rya shebuja, Gen Kabarebe na we, mu kiganiro yagiranye n&#8217;umunyamakuru wa Le Soir, madame Collette Breackman, ati : &#8220;niba hari igisirikare kidafite “discipline” kw’isi ni icy’Ububiligi&#8221;. Mu gutangariza uyu munyamakuru w&#8217;Umubiligi aya magambo y&#8217;agasuzuguro n&#8217;ubwenge buke, yari yiyibagije ko igihugu abereye minisitiri w’ingabo gifite abasirikare bakuru batabarika ubu barimo gukurikirana amasomo ajyanye no kwihugura mu bya gisirikare mu gihugu cy&#8217;Ububiligi, aba basirikare bakaba banarihirwa n’igihugu cy&#8217;Ububiligi.</p>
<p>Mu Ubumenyi bucye buvanze n&#8217;ubuhubutsi, perezida Kagame na we, mu kiganiro ngarukakwezi yagiranye n&#8217;abanyamakuru mu cyumweru gishize, yaje kubatungura ubwo yongeraga kugaragaza urwango afitiye abaterankunga, n’ubwo icyo gihe atavuze mu izina igihugu cy&#8217;Ububiligi.</p>
<p>Nk&#8217;uko asanzwe abigenza iyo ashaka gutukana no kwishongora, perezida Kagame yifashe ku gahanga atuka ibihugu by&#8217;abaterankunga, kugeza ubwo yanatangaje ko “u Rwanda rutakiri Ruanda-Urundi cyangwa Congo Belge”; </p>
<p>Amakuru atugeraho nanone akaba yemezako nyirabayazana wiyirukana ry’uyu  Umudiplomati w’uBubiligi byatewe nanone n’ukwo Minisitiri w’Ububanyi n’amahanga w’Ububiligi, Didier Reynders, yemereje imbere y&#8217;Akanama gashinzwe amahoro ku isi ko Leta ya Kagame ifasha inyeshyamba za M23.</p>
<p>Ubwo Minisitiri Didier Reynders yatangazaga aya magambo imbere y&#8217;Akanama ka Loni gashinzwe amahoro ku isi, perezida Kagame yahise yerekana uburere bucye asanganywe, ubwo yivumburaga agasohoka mu cyumba cy&#8217;inama, abari bamuherekeje bakumirwa, bagakurwa mu isoni na Louise Mushikiwabo, wahise abeshyera shebuja ko yari afite indi nama yihutirwa itumye asohoka adasezeye. </p>
<p>Ibi bisobanuro bidahwitse byatanzwe na minisitiri Louise Mushikiwabo, byibajijweho cyane n&#8217;abari aho mu nama, binatuma bibaza niba indi nama perezida Kagame yari atorokeyemo, iruta ikibazo gikomeye cyarimo kigwaho, cyerekeranye n&#8217;intambara ya M23   yibasiye ibihumbi by&#8217;abanyekongo hamwe n&#8217;abanyarwanda bakomeje kurwana iyi ntambara idafite icyo ibamariye uretse gumfasha perezida Kagame  gusahura umutungo kamere wa Kongo. </p>
<p>Izindi mpanvu zatumye leta ya Kagame yihimura kuri  uyu mudiplomate w&#8217;umubiligi ni uburyo Leta y’Ububiligi yahise ifata icyemezo, mu kwezi kwa cumi n’abiri 2012, cyo guhagarika imfashanyo ya gisirikare yagenerega igihugu cy&#8217;u Rwanda nyuma y&#8217;uko raporo yashyizwe ahagaragara n&#8217;itsinda rigize Akanama k’impugucye za Loni, zerekana ko u Rwanda rwagize uruhare rugaragara mu gushyigikira inyeshyamba za M23.</p>
<p>Ibihugu byombi kandi byari bisanzwe bifitanye amasezerano byasinyanye muri 2004, aho Ububiligi bwagombaga gufasha u Rwanda mu bikorwa bijyanye n’igisirikare, ubushakashatsi ndetse n’ubuzima. Maneko za Kagame zikaba zemeza ko nyirabayazana y’ukwirukana uyu mudiplomate w&#8217;umubiligi ari igikorwa Kagame akoze kugirango yihimure ku gihugu cy&#8217;Ububiligi kubera igihano bwafatiye .</p>
<p>Ba maneko ba Kagame na none bakaba bemeza ko indi nyirabayazana yo kwirukana uyu musirikare ifite icyo ipfana n&#8217;uko Ububiligi buherutse kwifata imbere y&#8217;Akanama ka Loni gashinzwe amahoro kw&#8217;isi, ubwo u Rwanda rwiyamamarizaga kuba kimwe mu bihugu bigize aka Kanama, ari na bwo rwatorerwaga manda yarwo izacyura igihe mu mwaka utaha wa 2014.</p>
<p>Igihugu cy&#8217;Ububiligi kikaba giherutse n’ukuba kimwe  mu bihugu biherutse gufata iyambere imbere y&#8217;Akanama ka Loni gashinzwe umutekano, gisaba ndetse kemeza ko za nyoni zitagira abaderevu (drones), zoherezwa kurinda umutekano muri Repubulika Iharanira Demukarasi ya Kongo, kugirango ingabo za Loni zisanzwe muri icyo gihugu zijye zibona, mu buryo bworoshye, amakuru ajyanye n’ibikorwa by’umwanzi, haba ku mbibi z’umupaka w’u Rwanda na Kongo, cyangwa muri Kongo nyirizina. </p>
<p>Mbere y&#8217;uko icyemezo cy&#8217;Umuryango w&#8217;Abibumbye cyo kohereza izi ndege muri Kongo-Kinshasa, gifatwa, u Rwanda ntako rutari rwagize ngo rucyamaganire kure, nyamara icyifuzo cyarwo cyabaye nko kuvomera mu rutete.<br />
Gasasira, Sweden.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.umuvugizi.com/?feed=rss2&#038;p=7516</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
